O prirodnim lepotama šumadijskih sela ne treba puno pričati, pa ni o šljivovici, kajmaku, siru, gibanici,… Dani Azanjske pogače su već tradicionalna manifestacija. Tu su i Dani Stanoja Glavaša u Glibovcu.
Poljoprivreda nije jedina asocijacija našeg kraja, naprotiv, potencijal seoskog i banjskog turizma je izuzetan:
- Banja Palanački Kiseljak za čiju se vodu smatra da je jedna od najkvalitetnijih voda po svom hemijskom sastavu u Evropi.
- Kusadačko jezero kod manastira Pinosava (manastir je iz 14.veka, a obnovljen je 1841-1847 i predstavlja kulturno dobro) nalazi se u središtu puteva između Mladenovca, Palanke i Selevca. Napravljeno je izgradnjom brane na crkvenom potoku, dužine nešto preko 100 metara i okruženo je hrastovom šumom. U crkvi je, pored vrednih bogoslužbenih knjiga i predmeta, grob Miloja Popovića Đaka, vođe poznate Đakove bune, kao i grob vojvode Vujice Vulićevića i pukovnika Ranka Majstorovića.
- Vodička kisela voda kojoj se pridaju lekovita svojstva, nalazi se u živopisnom ambijentu, na 500 metara od Vidovače, mesta na kome se po predanju nalazio manastir Kneza Lazara. U Vodicama je i kulturno dobro- kuća Pere Todorovića iz sredine 19. veka.
- Cerovačka kisela voda
- Grob i spomenik Stanoja Glavaša u Baničini, vojvode i junaka I srpskog ustanka, ima status spomenika kulture.
- Zgrada prve zemljoradničke zadruge u Azanji (1920-1927), kao i crkva Kozmi i Damjanu (1884-1885) su takođe kulturna dobra .
Na samo 2,5 km od centra grada nalazi se Kudrečko jezero. Sastoji se od dva jezera. Dubina prvog, većeg, je oko 15 m, a dužina 1200 m sa najvećom širinom 110 m. Jedna strana je sa kupalištem, tribinom i restoranima, dok je druga šumovita i završava se branom i hotelom “Jezero”. Ne tako daleko je šuma Mikulja, nekada lovni rezervat. Na drugom kraju grada nalaze se Rudine i na njima sportski aerodrom.
Ipak, najveća i najpoznatija manifestacija je Krstovdanski vašar koji se održava još od 1834. godine. Tokom vašara, Smederevsku Palanku poseti i do 150 000 ljudi.
www.smederevska-palanka.com